Nemirna noć u Srbiji: Policija i građani na ulicama, Vučić prijeti „oštrijim mjerama“

Šesta noć protesta u Srbiji donijela je eskalaciju napetosti između građana i vlasti. Beograd, ali i više gradova širom zemlje, svjedočili su burnim scenama, sukobima sa policijom, dimnim bombama i hapšenjima. Građani, predvođeni studentima, poručuju da neće odustati, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da će država odgovoriti „brže, jače i odlučnije“.

Kako je sve počelo?

Protesti u Srbiji traju već gotovo sedmicu dana, a prvobitno su izbili kao reakcija na policijsku brutalnost prema demonstrantima i nezadovoljstvo načinom na koji vlast postupa prema građanima. Parola „Gdje smo ono stali?“ postala je simbol otpora i podsjetnik na kontinuitet građanske borbe.

Iako su protesti u početku imali miran ton, posljednjih dana atmosfera se znatno zaoštrila. Građani i studenti tvrde da im je „dosta premlaćivanja, hapšenja i zastrašivanja“, dok vlast poručuje da neće tolerisati „nasilje i napade na institucije“.

Beograd u plamenu – razbijene prostorije SNS-a

Najdramatičnije scene odvijale su se u Beogradu. Nakon što su razbijene prostorije vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) na Paliluli, policija je reagovala upotrebom suzavca i dimnih bombi. Ulice su ubrzo preplavili oblaci dima, a građani su uzvikivali parole protiv režima.

Na pojedinim lokacijama zapaljeni su kontejneri, a došlo je i do direktnih sukoba sa policijom. Prema izvještajima lokalnih medija, više osoba je uhapšeno, dok su pojedini demonstranti zadobili povrede.

„Ljudi su izašli na ulice jer žele slobodu, jer žele pravdu. Svaki put kada nas napadnu suzavcem, još više nas ojačaju“, izjavio je jedan od učesnika protesta.

Vučićev nastup i prijetnje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije propustio priliku da lično izađe na teren. Posjetio je demolirane prostorije SNS-a na Paliluli i tom prilikom uputio poruku građanima:

„Nije to laka i brza akcija, ali ćemo da ih gonimo brže, jače i više. Nećemo pitati nikoga sa strane, uvest ćemo red u našu zemlju i osloboditi građane od terora i zla.“

Vučić je svoje obraćanje iskoristio da najavi „odlučne mjere“ i da istakne kako država „neće popustiti pred uličnim nasiljem“. Kritičari njegovog nastupa ocjenjuju da je riječ o retorici koja dodatno raspiruje tenzije i udaljava mogućnost mirnog rješenja.

Podrška ministara i politička dimenzija

U isto vrijeme, ispred Skupštine Srbije okupili su se ministar finansija Siniša Mali i nekoliko članova Vlade, želeći pokazati jedinstvo i podršku Vučiću. Oni su proteste nazvali „napadom na institucije“ i istakli da su na strani „onih koji žele da uče i rade“.

Opozicija, s druge strane, smatra da vlast pokušava prikazati proteste kao „divljaštvo“, dok u suštini riječ je o izrazu nezadovoljstva građana. „Ovo nisu huligani, ovo su studenti, radnici, obični ljudi koji su dovedeni do ivice“, poručili su iz opozicionih redova.

Uloga policije i žandarmerije

Posebnu pažnju izazvao je način na koji je policija postupala prema okupljenima. Na nekoliko lokacija u Beogradu, žandarmerija je potiskivala građane, koristeći fizičku silu, suzavce i pendrake.

Dok vlast tvrdi da je upotreba sile bila nužna kako bi se spriječilo dalje uništavanje imovine, građani ističu da je riječ o klasičnom zastrašivanju. Organizacije za ljudska prava u Srbiji najavile su da će dokumentovati sve slučajeve prekomjerne upotrebe sile i uputiti ih domaćim i međunarodnim institucijama.

Novi Pazar u znak solidarnosti

Nemiri se nisu zaustavili u Beogradu. U Novom Pazaru studenti i građani odlučili su blokirati magistralni put ka Crnoj Gori. Time su, kako kažu, željeli pokazati solidarnost sa svim pretučenim i uhapšenim građanima tokom protesta širom zemlje.

„Ako danas šutimo, sutra ćemo biti sljedeći. Blokadom puta želimo pokazati da smo uz našu braću i sestre u Beogradu, Nišu i drugim gradovima“, rekao je jedan od studenata iz Novog Pazara.

Historijat protesta u Srbiji

Aktuelni talas demonstracija mnoge podsjeća na ranije periode nezadovoljstva u Srbiji. Tokom posljednje dvije decenije, građani su više puta izlazili na ulice – od velikih protesta 2000. godine koji su srušili režim Slobodana Miloševića, pa do protesta „1 od 5 miliona“ prije nekoliko godina.

Svaki od tih talasa imao je slične elemente – zahtjev za slobodu medija, pravdu, poštene izbore i kraj političke represije. Iako se vlasti mijenjaju, obrazac ostaje isti: nezadovoljni građani, studenti na čelu kolona i policija koja pokušava ugušiti otpor.

Reakcije iz svijeta

Dešavanja u Srbiji nisu prošla nezapaženo ni van njenih granica. Nekoliko međunarodnih organizacija izrazilo je zabrinutost zbog upotrebe sile nad demonstrantima.

Evropska unija zasad se oglašava suzdržano, ali diplomatski izvori naglašavaju da bi produženi sukobi mogli imati ozbiljne posljedice po evropski put Srbije.

„Srbija je kandidat za članstvo u EU, ali ovakve slike su suprotne evropskim vrijednostima“, izjavio je jedan diplomata iz Brisela za regionalne medije.

Glas građana i društvenih mreža

Veliku ulogu u širenju informacija odigrale su društvene mreže. Twitter, Facebook i Instagram preplavljeni su snimcima i fotografijama sukoba, što je dodatno mobilizovalo ljude da izađu na ulice. Hashtagovi poput #pravda i #protestidominiraju trendovima u regionu.

Građani ističu da im društvene mreže pružaju šansu da zaobiđu „kontrolisane medije“ i pokažu stvarnu sliku dešavanja. Upravo zato vlast često optužuje „strane centre moći“ da stoje iza ovakvih online kampanja.

Analiza i mogući scenariji

Politički analitičari upozoravaju da je Srbija na raskrsnici. Ukoliko vlast nastavi sa oštrim mjerama, moguće je da protesti postanu još masovniji. S druge strane, ako dođe do ozbiljnijeg nasilja, postoji rizik od potpune destabilizacije političke scene.

Jedan od analitičara izjavio je: „Vučić želi pokazati snagu i kontrolu, ali zaboravlja da je svaki autoritarni lider u historiji u jednom trenutku pretjerao. Kada građani izgube strah, nijedan suzavac više ne pomaže.“

Zaključak

Šesta noć protesta u Srbiji pokazala je da borba između građana i vlasti ulazi u novu fazu. Dok se sa jedne strane govori o „uvođenju reda“ i „zaštiti institucija“, sa druge raste bunt protiv, kako demonstranti tvrde, represije i nepravde.

Ostaje da se vidi da li će naredni dani donijeti dijalog i smirivanje tenzija ili dalju eskalaciju sukoba. Ono što je sigurno jeste da su ulice Srbije ponovo postale poprište borbe za slobodu, pravdu i budućnost zemlje. Da li mislite da će građanski otpor ovoga puta prerasti u istinske političke promjene, ili će vlast uspjeti ugušiti proteste kao i mnogo puta do sada?