Srce radi danonoćno, bez pauze, ali često ga uzimamo zdravo za gotovo. Tek kad “zakuca na vrata” kroz bol, preskakanje ili pritisak u grudima, shvatimo koliko je važno. Na Balkanu, gdje je kafa jaka, večere kasne, a suho meso i slanina na stolu gotovo svakodnevno, navike igraju ogromnu ulogu u zdravlju srca. Pogledajmo koje to svakodnevne sitnice polako, ali sigurno, uništavaju naše srce.

Pretjerano sjedenje

Kako sjedenje usporava cirkulaciju

Dugo sjedenje za računarom ili ispred televizora usporava protok krvi. Kada mišići nogu miruju, vene teže vraćaju krv ka srcu, što povećava rizik od stvaranja ugrušaka. Upravo zato ljudi koji rade kancelarijske poslove imaju veći rizik od bolesti srca.

Rizik od tromboze i bolesti srca

Svjetska zdravstvena organizacija već je sjedenje nazvala “novim pušenjem”. Nedostatak kretanja direktno utiče na krvni pritisak, masnoće u krvi i težinu – sve faktore rizika za srčane bolesti.

Previše soli u ishrani

Balkanski specijaliteti i skrivena so

Slanina, suho meso, paštete, sir, hljeb, pa čak i popularna Vegeta – sve ovo krije velike količine soli. Na Balkanu se često kaže da “bez soli nema ukusa”, ali upravo ta skrivena so polako uništava krvne žile.

Kako višak soli opterećuje krvni pritisak

Višak soli zadržava vodu u organizmu, povećava krvni pritisak i dodatno opterećuje srce. To znači da srce mora pumpati jače, a s vremenom to vodi do hipertenzije i srčanih oboljenja.

Nedostatak sna

Veza između nesanice i srca

Mnogi misle da nesanica samo stvara umor i nervozu. Međutim, manjak sna utiče i na rad srca. Ljudi koji spavaju manje od 6 sati imaju znatno veći rizik od srčanih oboljenja.

Kortizol i srčani ritam

Kada ne spavate dovoljno, tijelo luči više hormona stresa – kortizola. Kortizol povećava pritisak i ubrzava rad srca, stvarajući stalno stanje “bori se ili bježi”. Srce se umara, a to povećava rizik od infarkta.

Pretjerano korištenje mobitela i online stres

Digitalni stres i srce

Pametni telefoni su stalno uz nas, ali donose i stalni stres. Notifikacije, vijesti i društvene mreže stvaraju osjećaj pritiska i napetosti. Taj “digitalni stres” povećava krvni pritisak i remeti srčani ritam.

Noćne notifikacije i nesanica

Kada mobitel držite pored kreveta, svaka vibracija ili svjetlo razbija san. Loš san znači više kortizola, a više kortizola znači umorno srce.

Ignorisanje redovnih pregleda

Zašto ljudi odgađaju odlazak doktoru

Na Balkanu postoji izreka: “Doktoru ideš tek kad te stisne.” Mnogi ljudi izbjegavaju preventivne preglede jer se osjećaju dobro. Ali bolesti srca se često razvijaju tiho, bez simptoma.

Prednost preventivnih pregleda

Jednostavan pregled krvnog pritiska, EKG ili krvne analize mogu otkriti problem na vrijeme. Što se ranije otkrije, lakše se liječi i smanjuje rizik od komplikacija.

FAQ – Najčešća pitanja o zdravlju srca

1. Koje su najopasnije navike za srce?
Najopasnije su pretjerano sjedenje, previše soli u ishrani, nedostatak sna, stres i zanemarivanje pregleda.

2. Da li stres može izazvati srčani udar?
Da. Dugotrajni stres povećava krvni pritisak, ubrzava puls i može izazvati aritmije i infarkt.

3. Koliko sna je potrebno za zdravo srce?
Odraslim osobama je potrebno 7–8 sati sna dnevno za optimalno zdravlje srca.

4. Koliko soli dnevno smijem unijeti?
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najviše 5 grama dnevno (oko jedne kašičice).

5. Da li je dovoljno samo prestati pušiti da bih zaštitio srce?
Ne. Prestanak pušenja je ogroman korak, ali i ishrana, kretanje i san igraju ključnu ulogu.

6. Kada bih trebao prvi put otići na preventivni pregled srca?
Nakon 30. godine preporučuje se barem osnovni pregled, a kasnije redovno svake 2–3 godine, ili češće ako postoje faktori rizika.

Zaključak: Male promjene, velika korist za srce

Srce ne traži mnogo – samo malo kretanja, manje soli, dovoljno sna, mir od digitalnog stresa i redovne preglede. Ako promijenite makar jednu od ovih loših navika, već ste napravili veliki korak ka dugom i zdravom životu.

👉 Više informacija o prevenciji bolesti srca možete pronaći na zvaničnim stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)