Umjetna inteligencija (AI) više nije naučna fantastika – ona je već tu, i tiho, ali sigurno mijenja način na koji radimo. Od chatbotova koji odgovaraju na pitanja kupaca, do softvera koji piše tekstove i analizira medicinske snimke, AI tehnologije postaju dio svakodnevnog poslovanja. Ali, s tim dolazi i pitanje koje mnoge plaši: hoće li nas roboti ostaviti bez posla?

AI na Balkanu – više prisutan nego što mislimo

Iako se čini da je Balkan “daleko” od Silicijske doline, stvarnost je drugačija. Već sada u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj postoje firme koje koriste AI kako bi smanjile troškove i ubrzale procese. Banke koriste AI sisteme za detekciju prevara, telekom operateri uvode virtualne asistente, a medijske kuće eksperimentišu s automatskim pisanjem sportskih izvještaja i vremenskih prognoza.

Primjer iz Hrvatske: jedna velika logistička kompanija u Zagrebu implementirala je AI softver koji optimizuje rute dostave, čime je smanjila troškove goriva za 20% i smanjila potrebu za dodatnim vozačima. U Srbiji, nekoliko marketinških agencija već koristi AI alate za kreiranje vizuala i reklama, čime su smanjili potrebu za angažovanjem grafičkih dizajnera na puno radno vrijeme.

Koji poslovi su najugroženiji?

Stručnjaci kažu da će najviše biti pogođeni poslovi koji se sastoje od ponavljajućih i predvidljivih zadataka. Evo nekoliko kategorija:

• Administrativni poslovi – unos podataka, pisanje standardnih izvještaja
• Proizvodnja – posebno linijski rad u fabrikama
• Korisnička podrška – osnovni upiti već sada rješavaju chatbotovi
• Transport i dostava – autonomna vozila i dronovi su već u testnoj fazi
• Marketing i dizajn – AI alati mogu generisati tekst, slike i video

To ne znači da će svi ovi poslovi nestati, ali će se promijeniti način na koji se obavljaju. Ljudi će sve više morati raditi zajedno sa AI alatima, umjesto da ih posmatraju kao konkurenciju.

Poslovi koji će postati traženiji

S druge strane, AI otvara vrata potpuno novim zanimanjima. Raste potražnja za stručnjacima za obradu podataka, programerima, AI trenerima (osobe koje uče sisteme da prepoznaju ispravne informacije), ali i za kreativcima koji znaju koristiti tehnologiju za stvaranje nečeg novog.

Na Balkanu su već otvorena radna mjesta za “Prompt Engineering” – pozicija koja nije postojala prije dvije godine, a sada se plaća i preko 2000 eura mjesečno. Ovi stručnjaci znaju kako “razgovarati” sa AI alatima i izvući maksimalan kvalitet iz njih.

Šta ovo znači za radnike na Balkanu?

Najveća opasnost nije sama tehnologija, već to da će ljudi koji ne budu učili nove vještine ostati iza. Na tržištu rada će opstati oni koji se budu prilagodili. To znači da će radnici morati naučiti osnove rada s AI alatima, bez obzira na to čime se bave.

Firme koje na vrijeme shvate potencijal AI-a mogu ga iskoristiti da povećaju produktivnost, ali i da oslobode ljude od monotonih zadataka, kako bi se fokusirali na kreativnije i kompleksnije poslove.

Možemo li se pripremiti?

Priprema podrazumijeva dvije stvari: edukaciju i otvorenost za promjene. Online kursevi o osnovama umjetne inteligencije, digitalne pismenosti i korištenja AI alata već su dostupni besplatno ili po vrlo niskim cijenama. Drugi korak je promjena načina razmišljanja – umjesto da se AI posmatra kao prijetnja, treba ga shvatiti kao alat koji može raditi za nas.

Zaključak

AI revolucija je već počela i ne planira stati. Na Balkanu će promjene možda dolaziti sporije nego u razvijenim zemljama, ali će doći. Oni koji se prilagode na vrijeme imat će prednost, dok će oni koji čekaju “da vide šta će biti” riskirati da ostanu bez posla. Umjetna inteligencija neće zamijeniti sve radnike – ali će radnici koji koriste umjetnu inteligenciju zamijeniti one koji to ne rade.

Piše redakcija Skeptični Balkan