Kriza institucije koja je nekad bila “sveta”

Federacija BiH prošle godine bilježi 1.858 razvoda brakova. Suhoparna brojka za statističke tabele, ali u praksi – hiljade slomljenih porodičnih priča, podijeljene imovine, djece između dva doma i ponekog advokata koji zadovoljno trlja ruke.

Nekada je razvod bio sramota o kojoj se šaputalo, danas je postao gotovo rutina. Broj razvoda raste svake godine i potvrđuje ono što svi u kafiću već znaju: brakovi u BiH traju sve kraće. Prosjek? Oko deset godina, taman da se otplate prve rate kredita, kupi polovni auto i isplanira jedno dijete – pa onda “hvala, doviđenja”.

Zašto brakovi ne izdržavaju?

Razloga je više nego izgovora na roditeljskom sastanku. Ekonomska nesigurnost, život pod kreditima, stalni odlazak u inostranstvo, ali i promjena vrijednosti. Ljudi danas u brak ulaze s drugačijim očekivanjima nego prije 30 ili 40 godina.

Stručnjaci tvrde da mladi često žure, ulaze u brak prije nego što sazriju emocionalno i finansijski. Rezultat je jasan: brak temeljen na krhkim osnovama ne preživi prvi ozbiljniji stres. Oni koji u brak ulaze kasnije, s već izgrađenim karijerama, zapinju na drugom mjestu – kako uskladiti posao, ambicije i porodicu?

Drugim riječima: nema više one stare formule “ona kuha, on radi” – a društvo nije ponudilo novu koja funkcioniše.

Razlika između sela i grada

Statistika pokazuje da se najviše razvoda događa u urbanim sredinama. Gradovi donose brz život, više mogućnosti, ali i više pritisaka. U selima brak i dalje traje nešto duže – ne zato što je tamo ljubav vječnija, nego zato što su društveni pritisci i dalje jači. Kad cijelo selo zna tvoje prezime i priča o tebi, razvod je i dalje “teži” potez.

Ipak, trend nije zaobišao ni ruralne krajeve. Mladi iz sela sve češće odlaze u inostranstvo, a oni koji ostaju žive pod istim stresovima kao i njihovi vršnjaci u gradovima – samo bez gradske infrastrukture.

Ekonomska bomba nakon razvoda

Razvod u BiH ne završava na emotivnom lomu. On je i finansijska katastrofa. Od podjele imovine do alimentacija, sve to pada na ljude koji su i prije razvoda jedva sastavljali kraj s krajem.

Ekonomisti upozoravaju da razvod može gurnuti porodicu u siromaštvo. Posebno žene, koje nakon razvoda češće ostaju same s djecom i manjim primanjima. U zemlji gdje je prosječna plata ionako dovoljna tek za osnovne troškove, razvod znači dodatni rez u ionako tanak budžet.

Ironično, advokati i sudovi profitiraju više nego bilo ko drugi. Možda bi u BiH jedina održiva institucija braka bila ona sklopljena u sudnici – između sistema i birokratije.

Psihološki teret – od “novog početka” do “najvećeg poraza”

Za neke, razvod je novi početak, šansa da se resetuju i pronađu sreću drugdje. Za druge, to je najveći životni poraz. Najčešće stradaju djeca, koja se nađu između dva doma, dva svijeta i često dva različita roditeljska narativa.

Psiholozi ističu da razvod više nije tabu – i to je dobro. Ali problem je što smo otišli u drugu krajnost: brak se često tretira kao “probna verzija života”. Ako ne ide, jednostavno se obriše i proba ponovo.

Šta nam govore brojke?

Ako pogledamo suho statistički: brakovi u BiH u prosjeku traju desetak godina. Najviše se razvode parovi u tridesetim i četrdesetim. To je generacija koja bi trebala biti najstabilnija – ali očito nije.

Usporedimo li to s generacijom naših roditelja i djedova, razlika je ogromna. Nekada se brak održavao “po svaku cijenu”. Danas se prekida čim cijena postane previsoka. Pitanje je samo – je li ovo napredak u slobodi izbora ili znak društvene krize?

Brak nekad i sad: od “dok nas smrt ne rastavi” do “dok nas algoritam ne rastavi”

Ako pitamo starije generacije kako je brak izgledao prije 30, 40 ili 50 godina, dobijemo gotovo pa romantičnu sliku. “Trpjelo se, ali se nije razvodilo”, kaže baka iz Travnika. I u pravu je. Razvod je bio rijedak, stigmatizovan i gotovo sramotan. Ljudi su ostajali zajedno ne samo zbog ljubavi, već i zbog pritiska porodice, religije i zajednice.

Danas, u 2025., stvari izgledaju potpuno drugačije. Brak više nije “zajednica za cijeli život” nego često podsjeća na ugovor koji vrijedi dok obje strane imaju koristi. Ljubav? Da, ona postoji, ali se u savremenom društvu sve češće mjeri kroz filtere Instagrama, TikToka i “couple goals” klišea. Ako partner ne ispunjava očekivanja, prelazak na “next” je brži nego što je nekad bilo mijenjanje televizijskog kanala.

Migracije i “brak na daljinu” – nova pošast Balkana

Fenomen 2020-ih je masovni odlazak iz BiH. Hiljade mladih parova su se vjenčali i potom otišli u Njemačku, Austriju ili skandinavske zemlje “trbuhom za kruhom”. Na papiru, brak je postojao, ali u praksi – muž vozi kamion po EU, žena ostaje s djecom u BiH, viđaju se par puta godišnje.

Takvi brakovi rijetko izdrže. Razlike u svakodnevnom životu, nova poznanstva, osjećaj da neko vuče veći teret… sve to dovodi do pucanja. I onda se u statistici pojavi još jedan razvod.

Paradoksalno, odlazak u inostranstvo donese i novac i slobodu, ali istovremeno uništi ono najvažnije – zajednicu koja je brak trebala biti.

Društvene mreže: ljubav na ekranu, realnost iza kulisa

Generacija Z i milenijalci koji danas ulaze u brak nose sa sobom i jednu novu dimenziju: digitalnu. Ljubav se javno pokazuje online, brak se dijeli kroz storije, godišnjice se obilježavaju “tagovanjima”. Problem? Kada se pojavi kriza, svi znaju. Razvod u 2025. više nije samo privatna stvar – on je i javni događaj.

Koliko puta ste vidjeli “story” gdje neko briše zajedničke slike i objavljuje “slobodan/la”? Pa iako zvuči banalno, to stvara dodatni pritisak. Ljudi često ostaju u braku “radi slike” dok iznutra sve odavno gori. A kad eksplodira, eksplodira pred očima stotina ili hiljada pratitelja.

Politika, religija i brak: sve manje autoriteta

Religijske zajednice u BiH još uvijek drže stav da je brak svetinja i da ga treba očuvati. Ali ni taj autoritet više nema snagu kakvu je imao 80-ih ili 90-ih. Mladi ljudi sve manje idu u crkve i džamije, a kad dođe do razvoda, sve češće im nije stalo šta će reći sveštenik ili hodža.

Političari se, s druge strane, rado pozivaju na “porodične vrijednosti”, ali rijetko ko od njih radi na rješavanju stvarnih problema: nezaposlenosti, stanovanja, vrtića, školstva. Lako je reći “čuvajte brak”, ali kad su krediti duplo veći od plata, ni najjača ljubav ne može da preživi Excel tabelu.

Brak u brojkama 2025. – statistika koja boli

Prema posljednjim podacima za 2024/2025. godinu:

• U Federaciji BiH zabilježeno je 1.858 razvoda.
• Prosječan brak traje oko 10 godina.
• Najčešće se razvode parovi u 30-im i 40-im godinama.
• Najviše razvoda u urbanim sredinama, dok sela još uvijek “drže” brakove, iako trend sustiže i njih.

Za usporedbu – prije samo 20 godina broj razvoda bio je duplo manji. To znači da su se u samo dvije decenije stavovi prema braku i porodici radikalno promijenili.

Ironija razvoda: ko najviše profitira?

Ako mislite da od razvoda svi gube – varate se. U BiH razvodi pune džepove advokata, sudova i birokratije. Svaka parnica, svaki papir, svaka presuda košta. I dok bivši partneri dijele frižider, televizor i alimentaciju, sistem trlja ruke.

Na kraju, čini se da brakovi najkraće traju, ali institucije koje upravljaju razvodima – one su neuništive.